Gastritis je zapaljenje sluzokože želuca. Može nastati naglo ili se razvijati vremenom. Akutni gastritis često prati jasan okidač kao što je lek ili bolest, dok hronični traje mesecima ili godinama i obično ima trajni uzrok kao što je infekcija ili autoimuni proces.
Postoje erozivni i neeronzivni oblici; erozivni oštećuju površinski sloj i mogu krvariti, dok neeronzivni izazivaju zapaljenje bez površinskih oštećenja. Razlikovanje tipa pomaže u izboru lečenja.
Najčešći simptomi i kada treba da se zabrinete
Najčešći simptom je peckajuć ili tupući bol visoko u stomaku, često iza grudne kosti ili iznad pupka. Česta je mučnina, ponekad sa povraćanjem. Mnogi brzo osećaju sitost, imaju nadutost, podrigivanje ili manji apetit.
Znaci koji zahtevaju brzu procenu su crna, katranasta stolica, krv u povraćenom sadržaju, ponovljeno povraćanje koje onemogućava unos tečnosti, neplanirano mršavljenje, izražena slabost ili simptomi anemije. Novi jaki bolovi u gornjem stomaku kod starijih osoba traže raniji pregled.
Šta zapravo izaziva gastritis?
Veliki deo slučajeva potiče od infekcije bakterijom Helicobacter pylori, koja živi u kiseloj sredini želuca i oštećuje sluzokožu toksinima i hroničnim zapaljenjem. Neliječena infekcija vodi ka čirevima, a retko i ka dugoročnim komplikacijama.
Lekovi koji slabe odbranu želuca su čest uzrok. Nesteroidni antiinflamatorni lekovi poput ibuprofena, naproksena i aspirina smanjuju zaštitne prostaglandine, tanje sluzni sloj i povećavaju rizik od iritacije ili krvarenja, naročito u većim dozama ili uz alkohol ili steroide.
Alkohol sam po sebi nadražuje sluzokožu i usporava zarastanje. Bilijarni refluks, odnosno vraćanje žuči iz dvanaestopalačnog creva u želudac, takođe nadražuje sluzokožu. Teške bolesti, velike povrede ili opekotine mogu izazvati stresni gastritis u bolničkim uslovima.
Ređi uzroci su autoimuni gastritis, kada imuni sistem napada ćelije koje stvaraju kiselinu i intrinzični faktor pa nastaje i manjak vitamina B12, zatim zračenje, neke druge infekcije i kaustične supstance.
Postavljanje dijagnoze za gastritis
Procena počinje razgovorom i pregledom sa fokusom na vreme pojave simptoma, upotrebu lekova, unos alkohola i raniju istoriju ulkusa. Kada je verovatna infekcija H. pylori, biraju se neinvazivni testovi.
Test stolice na antigen i urea izdisajni test pouzdano otkrivaju aktivnu infekciju. Krvni testovi na antitela su manje korisni jer mogu ostati pozitivni i posle ranije infekcije. Ako postoje znaci za uzbunu, simptomi traju uprkos terapiji ili je osoba u većem riziku, sledeći korak je gastroskopija.
Tokom pregleda fleksibilna kamera sagledava jednjak, želudac i dvanaestopalačno crevo, a uzimaju se i uzorci sluzokože radi potvrde zapaljenja, prisustva H. pylori, atrofije ili prekanceroznih promena.
Osnovne laboratorije proveravaju anemiju ili manjak B12 kod sumnje na autoimuni oblik. Ultrazvuk ili skener nisu rutinski potrebni, ali pomažu ako simptomi odstupaju od tipične slike.
Prvi izbor terapije i zašto deluje
Lečenje uklanja uzrok i štiti sluzokožu dok zarasta. Kada je lek okidač, najdelotvornije je obustaviti ga ili preći na zamenu nakon dogovora sa lekarom. Mnogi se poprave posle smanjenja ili prekida NSAID lekova.
Supresija kiselosti je drugi stub. Inhibitori protonske pumpe smanjuju lučenje kiseline na nivou ćelije i omogućavaju oporavak. Kratki kursevi su često dovoljni kod akutnih slučajeva, dok hronični ili komplikovani oblici zahtevaju duže terapije koje vodi lekar.
Neki koriste alginate ili klasične antacide za kratkotrajno olakšanje; oni ne uklanjaju uzrok, već ublažavaju tegobe dok počinje ciljano lečenje. Ako test potvrdi H. pylori, sledi eradikaciona terapija koja kombinuje lek za kiselinu sa više antibiotika. Uspeh zavisi od lokalne rezistencije i striktne primene tokom 10 do 14 dana.
Nakon završetka obavezna je provera izlečenja testom stolice ili izdisajnim testom, obično posle četiri ili više nedelja i posle pauze od lekova za kiselinu prema uputstvu. Kod onih koji loše podnose standardne reducere kiseline ili ne reaguju kako se očekuje, specijalista može razmotriti druge blokatore kiselosti.
Kod sumnje na bilijarni refluks terapija cilja pokretljivost i smanjenje izloženosti žuči, a ne samo kiselinu. Autoimuni gastritis zahteva nadoknadu deficita, posebno vitamina B12, i praćenje udruženih stanja.
Ishrana i navike koje smanjuju pogoršanja
Ishrana ne može sama izlečiti infekciju ili poništiti dejstvo leka, ali može umanjiti jačinu tegoba. Veliki i masni obroci duže se zadržavaju u želucu i pogoršavaju nelagodnost, pa manji i češći obroci obično bolje prijaju.
Kasne i obilne večere često pogoršavaju noćne tegobe, dok ranija i lakša večera bolje prolazi. Alkohol nadražuje sluzokožu i usporava oporavak, pa ga u fazi lečenja treba izbegavati. Nekima smetaju kafa, gazirana pića, ljuti sosovi, citrusno voće ili nana, dok drugi to dobro podnose.
Praktičan pristup je da se počne sa blagim, manje masnim izborom, a zatim postepeno vraćaju namirnice radi prepoznavanja ličnih okidača. Jednostavan dnevni plan može uključiti ovsenu kašu sa bananom za doručak, manju porciju nemasnog proteina sa pirinčem i kuvanim povrćem za ručak, jogurt ili ne-kiselo voće kao užinu i malu, raniju večeru zasnovanu na supi, krompiru i pečenoj ribi ili pasulju.
Voda je važna, ali veliki gutljaji odjednom mogu neprijatno rastegnuti želudac; bolje je piti ravnomerno tokom dana. Prestanak pušenja ubrzava zarastanje sluzokože.
Prirodni preparati za lečenje gastritisa
Mnogi postavljaju pitanja o biljkama, dodacima ishrani i prirodnim preparatima. Neki tradicionalni izbori imaju smislen mehanizam. Recimo, deglicirizinizovani sladić pojačava stvaranje sluzi i može obložiti sluzokožu. Jedan od proizvoda koji i te kako pomaže je Abexol. Potpuno prirodan preparat napravljen od prečišćenog ekstrakta pčelinjeg voska.
Uklanjanje većine glicirizina smanjuje uticaj na pritisak i kalijum, ali osobe sa kardiovaskularnim bolestima ili na diureticima i dalje treba da se posavetuju sa lekarom.
Đumbir pomaže kod mučnine i može modulisati zapaljenje, ali u većim dozama ili uz antikoagulanse povećava sklonost krvarenju.
Med i zeleni čaj pokazuju antimikrobno i antioksidativno dejstvo u laboratoriji; u okviru uravnotežene ishrane to može biti razumno, ali ne zamenjuje terapiju za H. pylori kada je infekcija prisutna.
Slippery elm i slični demulgensi stvaraju zaštitni gel; kvalitet varira po brendovima, a mogu uticati na apsorpciju lekova ako se uzmu u isto vreme. Aloe proizvodi su neujednačeni; nedez-žolisani lateks oblici izazivaju grčeve i dijareju i treba ih izbegavati. Praktično pravilo je jednostavno.
Ako dodatak razređuje krv, povisuje pritisak ili menja elektrolite, potreban je savet lekara, naročito u trudnoći, tokom terapije H. pylori ili uz druga hronična stanja. Prirodni proizvodi mogu doneti olakšanje kod pažljivo izabranih osoba, ali prvi korak je prepoznavanje i direktno lečenje osnovnog uzroka.
Komplikacije i prognoza
Nekontrolisano zapaljenje može preći u čir, koji krvari ili retko probuši zid želuca. Dugotrajno sitno krvarenje dovodi do sideropenične anemije i umora. Hronična infekcija H. pylori povećava rizik od peptičkog ulkusa i, tokom mnogih godina, mali ali stvaran rizik od određenih karcinoma želuca.
Autoimuni gastritis može izazvati manjak vitamina B12 sa neurološkim simptomima ako se ne prepozna. Ohrabrujuće je što se većina slučajeva poboljšava kad se okidač ukloni i primeni odgovarajuća terapija. Eliminacija H. pylori smanjuje rizik od čireva i dugoročnih posledica, a slučajevi povezani sa lekovima se često smiruju posle prekida i kratkog kursa supresije kiseline.
Povrat tegoba je ređi kada se izbegavaju prvobitni iritansi i infekcije blagovremeno leče.
Praktičan plan za kućnu negu tokom 14 dana
Za blage tegobe bez znakova za uzbunu kod inače zdravih odraslih osoba pomaže jasan plan. Dani 1–3 služe uklanjanju očiglednih iritansa. Isključite alkohol i pojednostavite obroke ka manje masnim, lakšim varijantama. Kratkotrajno se mogu koristiti alginat ili osnovni antacidi. Dani 4–7 nastavljaju isti režim uz organizovanje testiranja na H. pylori ako tegobe traju ili se vraćaju.
Ne započinjite antibiotike na svoju ruku i pratite uputstva pre testiranja o pauzi lekova za kiselinu kako bi rezultati bili pouzdani. Dani 8–14 učvršćuju napredak.
Ako je test pozitivan, započnite propisani režim i završite sve doze. Ako je test negativan, a tegobe slabe, nastavite prilagođenu ishranu i po potrebi postepeno smanjujte kratkotrajne antacide.
U bilo kom trenutku pojava krvarenja, učestalih povraćanja, teške slabosti, bolova u grudima ili neplaniranog mršavljenja poništava plan i zahteva brzu pomoć.
Kada posetiti lekara i šta pitati?
Potražite savet ako simptomi traju duže od nedelju dana uprkos navedenim koracima, ako sredstva bez recepta pružaju kratko olakšanje, ako ste stariji ili imate istoriju ulkusa, ili ako uzimate antikoagulanse, steroide ili hronične NSAID. Spremite pitanja.
Pitajte koji test na H. pylori je najprimereniji za vas i kako da se pripremite za pouzdan rezultat. Proverite da li vaša starost, istorija ili simptomi opravdavaju gastroskopiju i šta ona može pokazati više od testova.
Razjasnite koji reduktor kiseline vam najviše odgovara, početnu dozu, trajanje i kako bezbedno da smanjite terapiju. Ako dobijete terapiju protiv H. pylori, pitajte kako i kada da potvrdite eradikaciju i šta raditi ako prvi režim ne uspe. Kod sumnje na autoimuni gastritis, razgovarajte o testiranju B12 i planu praćenja.
Dodatni saveti za lečenje gastritisa
Stres može pojačati doživljaj bola i promeniti navike u ishrani, ali retko sam izaziva pravi gastritis. Kafa nije nužno loša za svakoga; tolerancija je individualna, pa kratko smanjenje unosa može jasno pokazati kako utiče na vas.
Vreme zarastanja zavisi od uzroka. Slučajevi povezani sa lekovima često se smire za nekoliko dana do nedelja posle prekida i supresije kiseline. Kod infekcije poboljšanje sledi nakon uspešne eradikacije, iako je nekima potrebno još nekoliko nedelja do potpunog komfora.
Dugotrajna upotreba jačih reducera kiseline treba da se preispituje povremeno. Kod nekih stanja korist prevazilazi rizik, ali mnogi mogu postepeno smanjiti terapiju kada se uzrok zbrine. Najbolji pristup koristi najnižu efikasnu dozu u najkraćem potrebnom trajanju i redovno procenjuje dalju potrebu.
Gastritis je obrazac simptoma sa više mogućih uzroka, a ne jedna bolest. Najbrži put do olakšanja je prepoznavanje i uklanjanje uzroka, tačno potvrđivanje ili isključivanje H. pylori i primena ciljane terapije dovoljno dugo da se sluzokoža oporavi.
Ishrana i pažljivo izabrane prirodne opcije mogu olakšati tegobe, ali najbolje deluju uz jasnu dijagnozu i vremenski ograničen plan. Ako se pojave ozbiljni znaci ili tegobe ne popuštaju kako je očekivano, potrebno je zakazati pregled bez odlaganja.
Najčešća pitanja o gastritisu
Kakvu hranu da izbegavate u slučaju gastritisa?
Hranu bogatu šećerom, prerađenu i konzervisanu hrana, mlečne proizvode i namirnice sa visokim procentom glutena.
Koja hrana ublažava simptome gastritisa?
Brokoli, borovnice i fermentisani proizvodi, poput kimči i kombuča pomažu i ublažavaju simptome.
Kako kofein utiče na gastritis?
Smanjite unos kofeina. Još bolje da prestane da ga pijete. On iritirati sluznicu želuca i pogoršava simptome gastritisa, takođe ugrožava zdravlje.
Utiče li alkohol na gastritis?
Alkohol izaziva iritaciju sluznice želuca. Pogoršava simptome gastritisa, te je najbolje da ga izbegavate.
Koji lekovi izazivaju gastritis?
Aspirin i Brufen mogu da oštete sluznicu želuca i izazovu gastritis.

ABEXOL se već 30 godina upotrebljava na Kubi. ABEXOL je dodatak ishrani koji se preporučuje kod svih gastrointestinalnih problema, masne jetre, artroze. ABEXOL ima antioksidativna svojstva i štiti celokupno gastroenterološko područje.