Artritis je upala zglobova koja se očituje simptomima kao što su oticanje, ograničena pokretljivost, crvenilo i bol. Može uticati na različite zglobove u telu, kao što su ramena, kolena i donji deo leđa. Nastaje zbog različitih faktora, uključujući povrede, prekomernu upotrebu ili druge osnovne zdravstvene stanje.
Ishrana
Postoji li dijeta koja leči artritis?
Postoji mnogo mitova o hrani i artritisu. Međutim, nijedna dijeta nije dokazana istraživanjem da leči artritis i postoji vrlo malo naučnih dokaza da određene namirnice utiču na artritis. Budite vrlo oprezni prema posebnim dijetama ili dodacima ishrani koji tvrde da leče artritis.
Najbolja dijeta za artritis je zdrava, uravnotežena dijeta koja održava vaše opšte zdravlje i sprečava druge medicinske probleme. Posavetujte se sa svojim lekarom ili nutricionistom za više informacija o tome šta bi moglo da vam odgovara.
Izbor pravih masti
Mononezasićene masti; Omega-3, maslinovo ulje, mnogi orašasti plodovi i semenke
Istraživanja sugerišu da konzumiranje namirnica sa zdravim mastima umesto namirnica sa nezdravim mastima može pomoći u smanjenju simptoma artritisa. Iako su ovi efekti skromni, zdravije masti nemaju ozbiljne nuspojave. Takođe imaju druge zdravstvene koristi, kao što je smanjen rizik od srčanih bolesti.
Izbegavajte zasićene masti. Ovo je tip masti koji potiče uglavnom iz crvenog mesa, peradi i proizvoda sa punomasnim mlekom. Zasićene masti povećavaju ukupan nivo holesterola u krvi, posebno štetnog LDL-holesterola. Ovaj tip holesterola je povezan sa povećanim oštećenjem hrskavice kod osoba sa osteoartritisom. Ove masti takođe mogu povećati rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Ravnoteža i umerenost su ključni kada je reč o ishrani, pa se pobrinite da razgovarate sa svojim lekarom ili nutricionistom kako biste saznali kako bi to moglo da izgleda za vas.
Da li težina utiče na artritis?
Jednostavan odgovor je da. Višak telesne težine povećava stres na mnoge zglobove, posebno kolena, kukove i donji deo leđa. Postoji jasna veza između prekomerne težine i povećanog rizika od razvoja osteoartritisa. Ako imate višak kilograma, gubljenje težine će smanjiti stres na zglobovima, smanjiti bol i olakšati vam kretanje.
Vežbanje
Istraživanje
Istraživanja su pokazala da je redovno vežbanje jedan od najefikasnijih tretmana za artritis, jer je pokazano da ima protivupalno dejstvo. Vežbanje je pokazalo da poboljšava pokretljivost i fleksibilnost i pomaže u smanjenju bola.
Nedavna studija je pokazala da izbegavanje vežbanja zapravo ubrzava proces osteoartritisa. Ne sve vrste vežbanja su odgovarajuće za svaki tip artritisa. Pre nego što počnete da vežbate, važno je da se posavetujete sa svojim lekarom i fizioterapeutom kako biste razvili program koji će odgovarati vašem tipu artritisa, opštem zdravlju i načinu života.
Raznovrsnost je ključ
Ne postoji samo jedno specifično vežbanje ili aktivnost koja se preporučuje za sve ljude sa artritisom. Izaberite aktivnost koju uživate i koja odgovara vašem načinu života. Nisko-udarne vežbe, sa manje težine ili sile koja prolazi kroz zglobove, obično su najudobnije kada počinjete.
Primeri nisko-udarnih aktivnosti uključuju šetnju, hidroterapiju, plivanje, lagani trening snage, Tai Chi, jogu i Pilates.
Ključ uspešnog treninga snage
Sve je u intenzitetu! Da biste najviše koristi imali od treninga snage, trebali biste početi sa bliskim nadzorom od strane kvalifikovanog zdravstvenog ili vežbačkog profesionalca koji razume artritis,
idealno fizioterapeuta ili stručnjaka za vežbanje.
Naučite pravilan način izvođenja vežbi kako biste sprečili povrede. Radite sa vašim zdravstvenim profesionalcem kako biste utvrdili koliko otpora dodati i kako prilagoditi vežbu ako je preteška. Pobrinite se da radite sa pravim intenzitetom kako biste postigli željeni efekat.
Nastavite da izazivate svoje mišiće tako što ćete postepeno dodavati više otpora, raditi više ponavljanja i redovno menjati vežbe u svom programu.
Koliko treba da vežbam i koliko je dovoljno?
Svi odrasli trebalo bi da ciljaju da vežbaju najmanje 30 minuta svakog dana tokom većine dana u nedelji. Možete vežbati neprekidno 30 minuta ili kombinovati nekoliko kraćih sesija. Ako imate artritis i niste vežbali neko vreme, možda ćete morati da počnete sa kraćim sesijama, a zatim se postepeno povećavate.
Trenutni dokazi sugerišu da je potrebno najmanje 12 sesija (30-60 minuta) kako bi se postigli dobri rezultati/efekti. Što duže nastavljate sa programom, bolji su rezultati.
Mnogi ljudi sa artritisom imaju određenu količinu bola stalno. To nije razlog za izbegavanje vežbanja. Slušajte svoje telo, rad sa malo bola nije uvek loša stvar. Dobar vodič je „pravilo dva sata bola“ – ako imate dodatni ili neobičan bol više od dva sata nakon vežbanja, previše ste se izložili.
Postepeno napredovanje
Kada počnete, radite manje nego što mislite da ćete moći da izdržite. Ako se dobro nosite, sledeći put radite malo više i postepeno se povećavajte.
Uvek započnite svoje vežbe sa nekim blagim pokretima kako biste zagrejali svoje telo i zglobove. Ovo može pomoći da se spreči bol i povreda tokom vežbanja.
Na kraju sesije se ohladite sa nekim blagim pokretima i istezanjem. Ovo može pomoći da se spreče bolovi i ukočenost mišića narednog dana.
Zaključak
Artritis može biti preplavljujući ponekad, zato se pobrinite da potražite potrebne zdravstvene stručnjake na vreme kako biste olakšali teret i pomogli vam da bolje upravljate svojim simptomima.
Preuzmite kontrolu na vreme, usvojite uravnoteženu ishranu i potražite pravi tip programa vežbanja kako biste ostali korak ispred vašeg artritisa danas!